Rak debelog i završnog crijeva drugi je najčešći uzrok smrti od raka u Hrvatskoj! Još je alarmantnije što sve veći broj oboljelih čine osobe mlađe od 50 godina. Bez pravovremenih preventivnih pregleda, bolest često ostaje skrivena sve do kasnih stadija, kada su šanse za izlječenje znatno manje. Želja nam je usmjeriti vam pažnju što sve pospješuje ovaj karcinom i kako se može preventivno djelovati.
Rak koji se tradicionalno povezivao sa starijom životnom dobi danas sve češće pogađa osobe mlađe od 50 godina pa postoji inicijativa da se snizi granica probira na 45 godina, što kao medicinski centar i te kako pozdravljamo. Prema pisanju New Scientista, predviđa se da bi do 2030. godine rak debelog crijeva mogao postati glavni uzrok smrtnosti od raka kod osoba mlađih od 50 godina u nizu zemalja, a među njima je i Hrvatska. Ovaj zabrinjavajući trend potaknuo je stručnjake diljem svijeta na upozoravanja o važnosti ranog otkrivanja bolesti i pravodobne prevencije.
Hrvatska: stanje i statistike
Važno je spoznati kako je upravo rak debelog i završnog crijeva najčešći novodijagnosticirani rak u Hrvatskoj i drugi najčešći uzrok smrti od malignih bolesti, odmah nakon raka pluća. Je li se to moglo spriječiti? Moglo se.
Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva u Hrvatskoj provodi se od 2008. godine i usmjeren je na pozivanje osoba u dobi od 50 do 74 godine na preventivno testiranje nevidljive krvi u stolici kako bi se bolest otkrila u najranijoj fazi. Radi se kućni test, a u slučaju pozitivnog nalaza, osobe se pozivaju na kolonoskopiju. No, prema nedavnom pisanju Jutarnjeg lista, u razgovoru s domaćim stručnjacima, saznajemo kako je odaziv, zapravo, slab. Odazvalo se 34% ispitanika, ali 75% od njih je u konačnici i dostavilo uzorke na testiranje.
Naime, ova vrsta raka je visoko izlječiva ako se otkrije na vrijeme. Čak 90% slučajeva može biti uspješno izliječeno ako se bolest dijagnosticira u ranom stadiju. Naravno, to još više naglašava važnost preventivnih pregleda i edukacije o rizičnim čimbenicima. Zato je odlično da upravo sada čitate ovaj članak, jer tko zna kako će to utjecati na vas ili nekoga vama bliskog? Zaronimo još dublje u temu i pitajmo se:
-
Zašto se ovaj oblik raka sve češće javlja kod osoba mlađih od 50 godina?
-
Što možemo promijeniti u svojim životnim navikama?
-
Kako možemo biti u manje rizičnoj skupini?
Crveno meso i procesirana hrana povećavaju rizik od raka debelog crijeva
Iako znanstvenici još uvijek istražuju sve moguće uzroke sve učestalijeg pojavljivanja raka debelog crijeva u mlađoj dobi, sve je jasnije da prehrana i stil života igraju ključnu ulogu. Brojna istraživanja ukazuju da konzumacija crvenog mesa i prerađenog mesa, kao što su kobasice, hrenovke, slanina i suhomesnati proizvodi, značajno povećava rizik razvoja raka debelog crijeva.
Studija provedena u SAD-u pokazala je da muškarci koji učestalo konzumiraju procesiranu hranu imaju 29% veću vjerojatnost za razvoj raka debelog crijeva. Uvažena doktorica Fang Fang Zhang sa Sveučilišta Tufts u Bostonu, koja je sudjelovala u istraživanju, istaknula je da aditivi u ultra-prerađenoj hrani mogu promijeniti crijevnu mikrobiotu, potaknuti upalne procese i doprinijeti razvoju raka.
Budući da su u našoj kulturi i crveno meso i mesne prerađevine hrana koja je vrlo učestala, ne čudi da pripadamo zemljama kod kojih je uočen ovaj problem. Smatrate li da ne jedete tu hranu često? Što znači ne jesti tu hranu “često” – ključno je pitanje.
Svjetski fond za istraživanje raka preporučuje ograničenje konzumacije prerađene hrane i crvenog mesa na 340–510 g tjedno kako bi se smanjio rizik. Crveno meso obuhvaća govedinu, svinjetinu, janjetinu, teletinu i kozletinu – sve vrste mesa koje su u sirovom stanju crvene boje. Primjerice, jedan hamburger, jedan svinjski odrezak i jedna porcija kobasica tijekom tjedna već zajedno čine preporučeni maksimalni unos crvenog i prerađenog mesa. Što je rješenje?
Prehrana bogata voćem, povrćem i vlaknima, uz više ribe i morskih plodova, manje crvenog mesa, redovita tjelesna aktivnost i održavanje zdrave tjelesne težine može značajno smanjiti rizik od razvoja raka debelog crijeva.
Problem pretilosti
Osim prehrane, dodatni rizični čimbenici koji utječu na razvoj ovog karcinoma uključuju:
-
prekomjernu upotrebu antibiotika,
-
tjelesnu neaktivnost,
-
pretilost,
-
dijabetes tipa 2,
-
učestalu konzumaciju alkohola,
-
genetsku predispoziciju.
Kad smo već kod alarmantnih podataka, prema posljednjim istraživanjima, čak 65% građana Hrvatske ima prekomjernu tjelesnu težinu ili je pretilo. Od toga je 58% žena i čak 73% muškaraca. Pretilost je baza za razvoj brojnih bolesti, a faktori poput emotivnog prejedanja, stresa, brzog načina života i manjka tjelesne aktivnosti dodatno pogoršavaju situaciju.
Rano otkrivanje spašava živote
Rak debelog i završnog crijeva najčešće nastaje iz polipa – dobroćudnih izraslina koje se s vremenom mogu pretvoriti u zloćudne tumore.
U ranoj fazi bolest obično ne izaziva simptome, zbog čega je važno provoditi redovite preventivne preglede.
Na simptome treba obratiti pozornost jer često mogu biti tihi:
-
promjene u ritmu stolice – izmjena zatvora i proljeva,
-
kronična pojava krvi u stolici,
-
neobjašnjivo mršavljenje,
-
gubitak apetita,
-
osjećaj nepotpunog pražnjenja crijeva.
Nažalost, simptomi se često pojavljuju tek kada je bolest već uznapredovala, zbog čega liječenje postaje zahtjevnije i manje uspješno.
Kolonoskopija omogućava rano otkrivanje polipa i njihovo uklanjanje prije razvoja tumora, čime se značajno povećavaju šanse za izlječenje.
Virtualna kolonoskopija – moderna alternativa klasičnom pregledu
Kako bi se povećala dostupnost preventivnih pregleda i smanjila nelagoda koju izaziva klasična kolonoskopija, naš Medicinski centar Gorica nudi modernu i neinvazivnu metodu – virtualnu kolonoskopiju, koja pruža bezbolnu, sigurnu i brzu alternativu klasičnoj kolonoskopiji. Idealna je za preventivne preglede jer omogućuje rano otkrivanje promjena uz minimalno opterećenje za pacijenta.
Kako izgleda i koliko traje pregled?
Pregled virtualnom kolonoskopijom odvija se u posebnoj prostoriji gdje se nalazi i sam uređaj. Dok osoba leži na boku, kroz tanki kateter od svega nekoliko centimetara, usmjeren u rektum, upuhuje se plin (najčešće CO₂) kako bi se debelo crijevo proširilo i bilo dostupno analizi. Nakon toga, stol se kreće kroz skener i proizvode se snimke duž duljine debelog crijeva. Radi se jedno snimanje u položaju na leđima i jedno snimanje potrbuške.
Pregled sveukupno traje oko 15 minuta, a nakon postupka pacijent može odmah nastaviti sa svojim svakodnevnim aktivnostima.
Nakon snimanja, računalni program sastavlja dobivene slike u 3D prikaz koji omogućuje liječniku detaljan pregled crijeva, slično klasičnoj kolonoskopiji. Također se mogu vidjeti i okolni organi te eventualne promjene na njima. Radiolog ocjenjuje rezultate kako bi utvrdio bilo kakve abnormalnosti. Nalaz je spreman unutar tri dana, uz mogućnost zahtjeva za hitnim očitanjem unutar 24 sata.
Saznajte više o prednostima virtualne kolonoskopije
