Kraj godine, kao i njezin početak, u sebi nose nešto posebno: stvaraju jednu nevidljivu granicu između onog što je prošlo i što će tek biti te nam pružaju mogućnost da završimo ono što smatramo lošim. Bez obzira radili se o promjeni posla, prekidu veze ili promjeni poput zdravijeg načina života, odlično je da nekad zastanemo na trenutak, zapitamo što nam šteti, što nam koristi i odlučimo se na promjenu.
Srce je jedan od najvrjednijih mišića u našem tijelu te neumorno radi od prvog do posljednjeg dana, pumpajući krv i opskrbljujući sve organe kisikom. Budući da smo sada već zašli u blagdanski prosinac, dobro je podsjetiti kako su upravo sada češće sve one navike koje srcu ne čine dobro – više alkohola, više teške hrane, manje kretanja zbog hladnoće i manjka dnevnog svjetla, što sve postupno opterećuje krvne žile i srčani mišić. Ne želimo uništiti “blagdansku vibru” već vas samo potaknuti da u svoje novogodišnje odluke uvrstite ove koje smo za vas pripremili. Naime, uz male, ali dosljedne promjene možemo značajno smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti — koje su u Hrvatskoj i danas glavni uzrok smrti.
1. Prehrana i tjelesna težina – najvažniji tandem za zdravo srce
Prehrana izravno utječe na razinu masnoća u krvi, krvni tlak i stanje krvnih žila i kada se pravilna prehrana kombinira s održavanjem zdrave tjelesne mase, rizik od srčanih bolesti značajno se smanjuje. Zašto je težina važna? Prekomjerna tjelesna masa povećava rizik od hipertenzije, dijabetesa i povišenih masnoća u krvi. Čak i mali gubitak tjelesne mase, od samo 5–10 %, može dovesti do vidljivog poboljšanja parametara koji su ključni za zdravlje srca. Fokus stavite na dugoročne, održive promjene, a ne kratkotrajne dijete.
Birajte hranu koja hrani srce, a to znači svakodnevno unosite obilje voća i povrća, posebice onog koje dokazano čuva zdravlje krvnih žila – primjerice bobičasto voće (borovnice, maline, jagode), agrumi (naranča, grejp) te povrće poput rajčice, špinata, brokule i cikle. U prehranu uključite i cjelovite žitarice poput zobenih pahuljica, integralne riže i kvinoje, kao i mahunarke koje pomažu snižavanju kolesterola (grah, leća, slanutak). Veliku korist donose i orašasti plodovi i sjemenke, posebice orasi, bademi, chia i lanene sjemenke, koje su bogate zdravim mastima. Ne zaboravite na ribu (posebno losos, skuša i sardine) te maslinovo i laneno ulje, koja doprinose zdravlju srca zahvaljujući omega-3 masnim kiselinama i antioksidansima.
S druge strane, važno je smanjiti unos zasićenih i transmasnih kiselina, koje se najčešće nalaze u prženoj i jako masnoj hrani te industrijski procesiranim proizvodima. Izbjegavajte i suhomesnate proizvode jer sadrže visoke količine soli, zasićenih masti i konzervansa koji negativno utječu na krvne žile i krvni tlak. Ograničite i konzumaciju pržene i procesirane hrane, pretjeranog unosa soli, kao i slatkih i gaziranih pića koja doprinose upalama i dodatnom opterećenju za srce.
2. Spavajte dovoljno – srce se odmara dok vi spavate
Kvalitetan san smanjuje krvni tlak, regulira hormone gladi i stresa te smiruje otkucaje srca. Istraživanja pokazuju da osobe koje spavaju sedam sati dnevno imaju manje kalcija u arterijama, jednog od ranih znakova srčanih bolesti, u usporedbi s osobama koje spavaju premalo ili previše.
- priuštite si sedam sati sna,
- kako bi lakše zaspali, izbjegavajte tešku hranu i ekrane prije spavanja (vrijeme je za knjige),
- održavajte ujednačen ritam spavanja.
3. Upravljajte stresom – barem nekoliko minuta dnevno
Stres je povećava lučenje adrenalina i kortizola, povisuje krvni tlak i ubrzava rad srca. U stresnoj situaciji, zastanite 1–2 minute i duboko udahnite, zatim procijenite je li situacija doista vrijedna uzrujavanja. Koristite tehnike opuštanja poput šetnje, joge, istezanje, meditacije, jer i samo 10 minuta dnevno može imati dugoročne koristi. Znamo da je lakše reći nego učiniti, ali stres je stvarno ozbiljan problem koji izrazito šteti našem zdravlju i važno je pronaći načine kako ga kontrolirati.
4. Krećite se – svaki korak se računa
Redovito kretanje smanjuje krvni tlak, podiže “dobar” HDL kolesterol i jača srčani mišić. Za zdravlje srca preporučuje se 150 minuta umjerene aktivnosti tjedno (oko 30 minuta dnevno). To ne mora biti intenzivan trening – dovoljna je brza šetnja, lagano trčanje, vožnja bicikla ili kućna tjelovježba. I mnoge male navike čine razliku – izađite jednu tramvajsku stanicu ranije, parkirajte malo dalje, odaberite stepenice umjesto lifta. Svaki korak se računa.
Podaci pokazuju kako je gotovo svaki drugi građanin u Hrvatskoj fizički neaktivan. Zanimljivo je spomenuti kako prema studiji objavljenoj u časopisu BMC Public Health, koju je prikazao Time, vlasnici pasa hodaju oko 23 minute duže dnevno. Možda je vrijeme da u 2026. udovoljite svom djetetu (pomognete svom srcu) i nabavite psa?
5. Odbacite cigarete i alkohol – više koristi nego što mislite
U Hrvatskoj puši oko 25 % odrasle populacije – jedan od najviših udjela u EU. Nikotin i toksini oštećuju krvne žile, povisuju tlak i ubrzavaju otkucaje. Zato je odricanje od cigareta jedna od najboljih odluka koju možete donijeti za 2026. godinu. Već ste pokušali i teško je izdržati? Znanost pokazuje da je mozgu potrebno 21 dan da počne usvajati novu naviku, pa tako i odbacivanje stare. To ne znači da će ovisnost nestati za tri tjedna, ali znači da će nova rutina postati mnogo lakša. Ako izdržite 21 dan – šanse za trajan prestanak značajno rastu
Što se tiče alkohola, Hrvatska je i dalje među zemljama s najvećom potrošnjom alkohola u Europskoj uniji. Prema podatcima Svjetske zdravstvene organizacije iz 2023. godine prosječni odrasli stanovnik u Hrvatskoj popije oko 8,7 litara čistog alkohola godišnje. Ističemo “čistog”, primjerice, 1 litra piva s udjelom alkohola od 5 % sadrži oko 0,05 litara čistog alkohola.
Alkohol povisuje krvni tlak, opterećuje srce i povećava rizik od aritmija, osobito kod dugotrajnog i učestalog konzumiranja. A kako nam je alkohol dio proslava, druženja i „opuštanja“, važno je podsjetiti da umjerenost doslovno spašava srce.
6. Redovito kontrolirajte krvni tlak
Hipertenzija, visoki krvni tlak, naziva se i „tihim ubojicom“ jer godinama ne daje simptome, a ozbiljno oštećuje krvne žile. Rano otkrivanje ključ je prevencije komplikacija poput infarkta i moždanog udara.
7. Ne odgađajte preventivne preglede – srce pamti sve
Simptomi poput povišenog kolesterola, šećera ili tlaka često prolaze nezamijećeno sve dok ne nastane ozbiljan problem. Zato je važno redovito provjeravati stanje srca, osobito ako:
• imate više od 40 godina,
• imate kardiovaskularne bolesti u obitelji,
• pušite,
• imate hipertenziju, dijabetes ili povišene masnoće,
• imate prekomjernu tjelesnu masu,
• osjećate preskakanje srca, pritisak u prsima ili kronični umor.
Medicinski centar Gorica nudi sve ključne kardiološke preglede i dijagnostičke pretrage – od EKG-a, ultrazvuka srca, Holtera i KMAT-a do specijalističkih i subspecijalističkih kardioloških pregleda – što omogućuje potpunu i pravovremenu procjenu zdravlja srca. Uz redovite preglede, u centru su dostupne i napredne kardiološko-radiološke dijagnostičke metode, poput MSCT koronarografije i Calcium scoringa (kalcijskog skora).
MSCT koronarografija je neinvazivna, brza i sigurna metoda za procjenu stanja koronarnih arterija pomoću najsuvremenijeg CT uređaja, koja se provodi provodi po indikaciji kardiologa, dok Calcium scoring služi kao probirna pretraga kojom se mjeri količina kalcija u stjenkama krvnih žila te omogućuje procjenu rizika od ateroskleroze, srčanog ili moždanog udara (može i kao preventivna pretraga).
Zdravlje srca ne čuva se velikim odlukama jednom godišnje, nego malim navikama koje svaki dan ponavljamo. Ako niste sigurni kakvo je stanje vašeg srca ili imate rizične čimbenike – preventivni kardiološki pregled najbolji je poklon koji možete dati sebi u prosincu kao i najbolja odluka za novu 2026. godinu.
