Povodom Majčinog dana, koji je ove godine 10. svibnja, za vas imamo blog koji bi se mogao svidjeti svim ženama. Pisan je iskreno, iz kuta majke i žene u dobi od 50 godina, a govori o tri važna pregleda za svaku majku i ženu.
Svaka čast svakom muškarcu koji radi isto što i majka, ali koliko god se trudile biti ravnopravne, jednostavno često napravimo korak više, preuzmemo više obveza i stavimo ih na svoja leđa.
“Uopće ne razumijem ove zadatke iz matematike, a test mi je sutra. Tko će mi pomoći?” Mama.
“E, da, nisam vam rekla, sutra mi je roditeljski. Mora te doći” Tata je zauzet, ići će… mama!
“Mama, znam da je kasno, ali operi mi ove hlače za sutra.” Još i kaže mama!
Kako sam željno htjela čuti riječ “mama” kad su mi kćeri tek progovorile, a sad mi već tutnji u glavi to silno “mama, mama, mama” i tražim ih da više govore “tata”. Ako ste i sami majka, vjerujem kako vam ovo zvuči vrlo poznato.
Postavši mama, svladala sam mnoge nove vještine: od organizatorskih, upravljačkih i učiteljskih, preko kulinarskih i vozačkih (“taxi mama”), pa sve do medicinskih i sudačkih.
I zato nije neobično da mi majke (žene, općenito) liječniku odlazimo tek kada smo “baš” bolesne, da preventivne preglede često odgađamo jer nemamo vremena i stalno je nešto važnije od nas samih i našeg zdravlja.
Opasno je razmišljati da zato što nemamo ikakvih simptoma, mislimo da nema razloga za brigu.
Rano otkrivanje bolesti doslovno može spasiti život
Pišući blogove i članke za MC Gorica, spoznala sam koliko preventivna dijagnostika znači za naše zdravlje i upravo zato izdvajam tri važne pretrage za svaku majku i ženu.
Mnoge žene izbjegavaju mamografiju, zašto?
Rak dojke i dalje je najčešći zloćudni tumor kod žena u Hrvatskoj. Zabrinjava činjenica da u ranoj fazi bolesti često nema ikakvih simptoma. Nema boli, nema opipljive kvržice, nema upozorenja. Upravo zato liječnici toliko naglašavaju važnost preventivnih pregleda dojki.
Ultrazvuk ili mamografija, pitanje je sad!
Ultrazvuk dojki češće se preporučuje mlađim ženama, dok mamografija ima ključnu ulogu nakon 40. godine života, osobito u sklopu redovitih preventivnih pregleda. Ovisno o dobi, građi dojki i obiteljskoj anamnezi, liječnik preporučuje dinamiku kontrola i kombinaciju pregleda.
Mamografija je još uvijek pregled kojeg se mnoge žene boje. Neke zbog moguće boli, neke zbog straha od nalaza, a neke jednostavno zato što ih je strah same riječi “rak”. Kao da vrijedi ono: “Nema ga ako ga ne tražiš.”
Boli li mamografija?
Drage moje, kakva bol? To nije bol, to je mala neugoda i ništa više. I ako smo rodile, zašto bismo se plašile da nam netko malo stisne dojku između dvije ploče? Gdje god sam radila mamografiju, a pogotovo u MC Gorica, radiološki tehničari su divni i strpljivi ljudi koji cijeli pregled učine lakšim i ugodnijim.
Dr. med. Maja Leder, spec. radiologije, objašnjava kako je osjećaj nelagode tijekom mamografije vrlo individualan: „U načelu mamografija ne boli, ali prema mom iskustvu ima žena koje se uistinu žale na bol. To je individualno i često ovisi o fazi menstrualnog ciklusa”.
U redu, prihvaćam, ali kadje prepreka strah od skidanja pred nepoznatim ljudima? Razumijem kad to kaže moja kći od 16 godina, ali ne razumijem majke. Moram li spomenuti opet ono da smo rodile? Smatram da su to sve sitnice u usporedbi s važnosti ovog pregleda dojki.
Mamografija bez naručivanja
Na mamografiju u MC Gorica možete doći i bez najave, to znate? Bez naručivanja, to je jedan od “walk in” pregleda centra (rendgenske pretrage su također po tom principu). I da ne zaboravim, na sve slikovne pretrage, a tu pripada i mamografija, centar nudi 15 % popusta za umirovljenike.
Ginekološki pregled
Postoji nešto zanimljivo kod nas žena: kada dijete kašlje, isti dan tražimo pregled, kada partneru nije dobro, šaljemo ga liječniku, kada roditelji trebaju nalaze, organiziramo termine. Ali kada mi trebamo pregled, odgađamo!
Redoviti ginekološki pregledi i Papa test imaju važnu ulogu u ranom otkrivanju promjena koje se mogu uspješno liječiti ako se otkriju na vrijeme. I upravo zato nije dobro čekati simptome jer brojne promjene u početku ne uzrokuju bol niti druge tegobe. Jednostavno, jednom godišnje to trebamo učiniti bez puno razmišljanja i odgađanja.
Pregled debelog crijeva – žene sve više otkrivaju prednosti virtualne kolnoskopije
Zašto se upravo pregled debelog crijeva našao na mojoj listi kao treći po važnosti govori ovaj podatak:
Zabrinjavajuća statistika pokazuje kako je rak debelog i završnog crijeva najučestalija zloćudna bolest i drugi je najčešći oblik raka kod žena u Hrvatskoj, odmah iza raka dojke.
Osim toga, ne mogu biti mirna znajući kako 40 % oboljelih od kolorektalnog raka u Hrvatskoj su žene i da stručnjaci sve više upozoravaju na porast broja oboljelih među mlađim osobama (oba spola).
Zašto žene često zanemare simptome?
“Slušaj svoje tijelo” – jedan je od čestih savjeta, no što ako je riječ je o podmukloj bolesti koja tiho napreduje i često ne pokazuje simptome sve dok ne uznapreduje?
Problem je što žene često početne simptome pogrešno mogu protumačiti kao:
- menstrualne bolove,
- nadutost povezana s ciklusom,
- sindrom iritabilnog crijeva,
- posljedica stresa ili loše prehrane.
Upravo zbog toga se odgađa odlazak liječniku.
Rak debelog crijeva u ranoj fazi najčešće ne uzrokuje izražene simptome, a kada se pojave promjene u ritmu stolice, krv u stolici, neobjašnjiv gubitak tjelesne mase ili izražen umor, bolest je najčešće već uznapredovala.
Polipi – dobroćudne izrasline iz kojih se karcinom može razviti – mogu godinama rasti bez jasnih znakova upozorenja i upravo zato rana dijagnostika ima presudnu ulogu.
Dijagnosticira li se bolest na vrijeme, u ranoj fazi, šanse za uspješno liječenje vrlo su visoke. Točnije rečeno: otkrije li se na vrijeme, rak debelog crijeva u velikom broju slučajeva uspješno se liječi.
Klasična ili virtualna kolonoskopija – u čemu je razlika?
Kolonoskopija je i dalje standardna metoda pregleda debelog crijeva jer omogućuje izravan uvid u stanje sluznice te uklanjanje polipa tijekom istog zahvata. No, riječ je o invazivnom postupku koji zahtijeva pripremu i često primjenu sedacije, što kod mnogih izaziva nelagodu ili strah.
Virtualna kolonoskopija, odnosno CT kolonografija, predstavlja manje invazivnu alternativu klasičnoj kolonoskopiji.
Tijekom pregleda, kroz tanki kateter dug svega nekoliko centimetara, koji se nježno uvodi u završni dio debelog crijeva (rektum), uvodi se plin CO₂ kako bi se debelo crijevo proširilo i omogućilo kvalitetno snimanje. Za razliku od klasične kolonoskopije, ne koristi se dugačka fleksibilna cijev s kamerom koja prolazi cijelom duljinom crijeva.
Snimanje traje kratko, ne zahtijeva anesteziju, a osoba se odmah može vratiti svakodnevnim aktivnostima. Računalni program izrađuje trodimenzionalni prikaz crijeva koji radiolog detaljno analizira. Ako se tijekom pregleda otkrije sumnjiva promjena, pacijent se upućuje na klasičnu kolonoskopiju radi uklanjanja polipa ili dodatne obrade.
Smatram kako je za mnoge žene upravo ta manja invazivnost i brži povratak svakodnevnim obavezama razlog zbog kojeg je virtualna kolonoskopija prihvatljivija opcija kada razmišljamo o preventivnom pregledu.
Kako vam zvuči ova pretraga? Osobno sam odlučila napraviti virtualnu kolonoskopiju (očekujte iskren blog na tu temu). Naime, preventivni pregledi debelog i završnog crijeva najčešće se preporučuju nakon 50. godine života, a ranije kod osoba koje imaju obiteljsku anamnezu ili simptome poput krvi u stolici, dugotrajnih probavnih tegoba, neobjašnjivog gubitka težine ili bolova u trbuhu. Nemam išta od navedenog, ali imam 50 godina i statistiku na umu.
Vrijeme za svoje zdravlje
Nadam se da sam da sam vas barem potaknula na razmišljanje o važnosti preventivnih pregleda te da ćete ozbiljno u svoj raspored uvrstiti neki od njih, da ćete pronaći vremena i za svoje zdravlje.
Koliko god mi žene bile navikle brinuti o svima drugima, ponekad je najvažnije učiniti nešto i za sebe. Možda upravo jedan pregled bude razlog više da još dugo budemo tu za svoju djecu, obitelj i same sebe.
Autorica: Stefani Pavlica Srebačić
