Svjetski dan moždanog udara obilježava se svake godine 29. listopada kako bi se podigla svijest o ozbiljnosti ove bolesti te važnosti prevencije, ranog prepoznavanja simptoma i pravodobnog pružanja medicinske pomoći.
Ovogodišnja kampanja pod sloganom „Every M1nute Counts“ – Svaka minuta je važna posebno upozorava upravo na ono što kod moždanog udara može biti presudno: vrijeme.
Moždani udar nastaje zbog poremećaja moždane cirkulacije, odnosno kada je dotok krvi u dio mozga iznenada prekinut ili značajno smanjen. Najčešće je riječ o začepljenju krvne žile (ishemijski moždani udar, oko 85 % slučajeva), dok manji broj slučajeva nastaje zbog puknuća krvne žile i krvarenja u mozgu (hemoragijski moždani udar). Zbog nedostatka kisika i hranjivih tvari dolazi do oštećenja moždanih stanica, a posljedice mogu biti trajne – od poremećaja govora, vida i kretanja do teškog invaliditeta i, nažalost, smrtnog ishoda.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, cerebrovaskularne bolesti, među kojima je najčešći moždani udar, bile su treći uzrok smrti u Hrvatskoj tijekom 2024. godine.
Iako se često smatra zdravstvenim problemom starije životne dobi, moždani udar može pogoditi svakoga – bez obzira na dob i spol. Prema svjetskim podacima koje prenosi HZJZ, više od 60 % svih moždanih udara događa se kod osoba mlađih od 70 godina, dok se čak 16 % slučajeva bilježi kod osoba mlađih od 50 godina.
Kako prepoznati moždani udar? Zapamtite FAST
Simptomi moždanog udara najčešće nastaju iznenada. Jedan od najjednostavnijih načina njihova prepoznavanja jest akronim FAST.
F – FACE (LICE)
Spuštenost ili utrnulost jedne strane lica. Zamolite osobu da se nasmije – je li osmijeh asimetričan?
A – ARM (RUKA)
Slabost ili utrnulost jedne ruke. Može li osoba istodobno podignuti obje ruke i zadržati ih podignutima?
S – SPEECH (GOVOR)
Govor može postati otežan ili nerazumljiv, a osoba može imati poteškoća s razumijevanjem ili ponavljanjem jednostavne rečenice.
T – TIME (VRIJEME)
Primijetite li bilo koji od ovih znakova, odmah nazovite 194 ili 112.
Na moždani udar mogu upućivati i iznenadni poremećaji vida, gubitak ravnoteže, poteškoće s hodanjem ili iznenadna jaka glavobolja.
Ne čekajte da simptomi prođu. Kod moždanog udara svaka je minuta važna, a pravodobna medicinska pomoć može spasiti život i smanjiti mogućnost trajnih posljedica.
Mogu li dijagnostičke pretrage otkriti promjene na krvnim žilama mozga?
Mogu li se promjene na krvnim žilama mozga otkriti prije nego što izazovu ozbiljnije zdravstvene probleme? U određenim slučajevima mogu. Suženja krvnih žila, začepljenja, aneurizme (patološka proširenja krvnih žila) i druge nepravilnosti mogu se otkriti suvremenim dijagnostičkim pretragama, čak i kada ne uzrokuju izražene simptome.
Za stanovnike Velike Gorice i okolice posebno je korisno znati da su u Medicinskom centru Gorica dostupne dvije važne pretrage koje liječnicima omogućuju detaljan uvid u stanje krvnih žila mozga: MR mozga s ToF angiografijom i CT angiografija glave.
MR mozga s ToF angiografijom – prikaz krvnih žila bez kontrasta
MR mozga s ToF (Time of Flight) angiografijom omogućuje detaljan prikaz moždanih arterija i pomaže u otkrivanju suženja, aneurizmi i drugih promjena na krvnim žilama.
Posebna prednost ove metode jest mogućnost prikaza krvnih žila bez primjene kontrastnog sredstva i bez izlaganja ionizirajućem zračenju. Uz prikaz krvnih žila, magnetska rezonancija mozga može pružiti i važne informacije o samom moždanom tkivu.
CT angiografija glave – detaljan uvid u stanje krvnih žila
CT angiografija glave moderna je dijagnostička metoda kojom se uz primjenu kontrastnog sredstva vrlo detaljno prikazuju krvne žile mozga i vrata.
Pretraga omogućuje preciznu vizualizaciju arterija i vena te može pomoći u procjeni različitih promjena na krvnim žilama koje zahtijevaju daljnju obradu ili praćenje.
Posebno je korisna u otkrivanju suženja i začepljenja krvnih žila te aneurizmi i drugih vaskularnih promjena, a dobiveni nalazi liječniku mogu pomoći u donošenju odluka o daljnjim dijagnostičkim i terapijskim postupcima.
Važno je naglasiti da ove pretrage ne mogu sa sigurnošću predvidjeti hoće li osoba doživjeti moždani udar, ali mogu otkriti određene promjene na krvnim žilama koje je važno pravodobno prepoznati.
Koja je pretraga potrebna i je li uopće indicirana, ovisi o simptomima, zdravstvenom stanju i procjeni liječnika.
Na mnoge čimbenike rizika možemo utjecati
Dob, spol i obiteljska sklonost među čimbenicima su na koje ne možemo utjecati. No na neke druge čimbenike rizika možemo utjecati promjenom životnih navika, redovitim zdravstvenim kontrolama i, prema potrebi, odgovarajućim liječenjem.
Među važnijim čimbenicima rizika su povišeni krvni tlak, povišene masnoće i šećer u krvi, pušenje, nedovoljna tjelesna aktivnost, nezdrava prehrana, prekomjerna tjelesna težina, prekomjerna konzumacija alkohola i fibrilacija atrija (poremećaj srčanog ritma).
Iako ne možemo utjecati na sve zdravstvene okolnosti, naše svakodnevne navike ipak su nešto što možemo mijenjati, ponekad uz malo više odlučnosti i ustrajnosti.
Redovite zdravstvene kontrole, praćenje krvnog tlaka, šećera i masnoća u krvi te zdravije životne navike važan su dio brige o zdravlju krvnih žila.
Budući da se bližimo kraju godine, možda je upravo sada pravo vrijeme za neke odluke koje će dugoročno koristiti našem zdravlju. Za nekoga će to značiti prestanak pušenja, za drugoga više svakodnevnog kretanja, manje soli u prehrani ili redovitiju kontrolu krvnog tlaka.
Dobar početak može biti i uvođenje više namirnica koje pogoduju zdravlju mozga, srca i krvnih žila. Masna riba poput sardina, skuše i lososa, bogata omega-3 masnim kiselinama, orasi, bademi, maslinovo ulje, avokado, bobičasto voće i cjelovite žitarice samo su neki od primjera namirnica koje vrijedi češće uključiti u jelovnik.
Naravno, nijedna namirnica sama po sebi ne može spriječiti moždani udar, ali raznolika i uravnotežena prehrana, uz redovitu tjelesnu aktivnost i brigu o zdravlju, može pridonijeti smanjenju rizika.
Svjetski dan moždanog udara
Obilježavanje svjetskih dana, poput Svjetskog dana moždanog udara, upravo tome i služi – da nas barem na trenutak povuče za rukav i potakne da se zapitamo koliko zapravo brinemo o svom zdravlju i što već danas možemo učiniti za sebe.
I ne zaboravimo, naše zdravlje ne tiče se samo nas. Kada se suočimo s ozbiljnom bolešću, poput moždanog udara, posljedice često osjeća cijela obitelj. Naši najbliži tada postaju naša najveća podrška, nerijetko preuzimajući i dugotrajnu brigu o nama.
Zato je briga o vlastitom zdravlju ujedno i briga o ljudima koje volimo.
