Bolna leđa su jasna poruka da nešto nije u redu i nije mudro ignorirati je. Što možete učiniti prije nego ta poruka počne biti “previše glasna”?
Bolna leđa
Bolna leđa su česta boljka suvremenog čovjeka, svaka druga osoba u dobi iznad 35. godine vam može ispričati “svoju” priči o bolnim leđima, a isti tako i skoro svaka trudnica. Suvremeni način života koji često uključuje sjedenje, kako na poslu, tako i kod kuće, manjak kretanja i tjelovježbe, loše držanje i pretilost, sve su to razlozi za bolna leđa.
Svaka bol je poruka tijela – i tu poruku ne smijemo zanemariti.
Bol u leđima simptom je brojnih različitih stanja. Najčešći uzrok su degenerativne promjene na disku i zglobovima kralježnice. U naprednim slučajevima može doći do prolapsa diska (hernija) s pritiskom na živčane korijene, što uzrokuje lumboishialgiju ili išijas. Ostali uzroci uključuju prirođene i razvojne anomalije, upale, traume, tumore, metaboličke poremećaje (poput osteoporoze), mehaničke uzroke (loše držanje, slaba muskulatura leđa, skolioza), ginekološke bolesti, bolesti probavnog i urogenitalnog sustava te psihičke poremećaje.
Akutni lumbalni sindrom obično počinje naglo, često nakon neočekivanog pokreta ili opterećenja kralježnice. Simptomi uključuju bol, povišen tonus paravertebralnih mišića i ograničenu pokretljivost kralježnice. Kod lumbo-ishialgije, bolovi se šire iz lumbalne kralježnice preko noge do stopala.
Bol u leđima može biti akutna, to uključuje razdoblje do tri mjeseca, ili kronična ( kad je bol prisutna preko tri mjeseca ili s ponovljenim epizodama boli tijekom godine). Diskus hernija je čest uzrok bolova u svim dijelovima kralježnice i može uzrokovati različite simptome, uključujući bol, trnjenje, obamrlost i mišićnu slabost.
Liječenje podrazumijeva od mirovanja i terapije lijekovima, fizkalne terapije i medicinske gimnastike do operacije. No, operativno liječenje se primjenjuje samo u teškim slučajevima, poput hernije diska s ozbiljnim neurološkim simptomima, tumora i nestabilnih prijeloma kralježaka. No, da ne dužimo ovu jako bogatu temu, ono što nas zanima su pravodobna dijagnostika i prevencija.
Bolna leđa – dijagnostika i prevencija
Prevencija bolova u leđima uključuje redovitu tjelesnu aktivnost, pravilno držanje i pravilno sjedenje, izbjegavanje teških tereta i provođenje odgovarajućih vježbi. Preporučuju se plivanje, vožnja biciklom, hodanje. Redovito vježbanje koje uključuje jačanje leđnih mišića i trbušne muskulature od velikog su značaja. Važno je kako sjedite uz računalo i da, ako imate bolna leđa, radite pauze za vrijeme kojih ćete se prošetati, malo protegnuti. Stres isto rado “sjeda na leđa” pa je važno nastojati živjeti uz manje stresa. Znamo, lakše je reći nego učiniti, ali samo nakon što jednom osoba ima ozbiljnih problema s leđima, sve postaje izvedivo koliko ta bol može biti ogromna i paralizirajuća. U slučaju da vas povremeno nešto boli, a niste još uvijek svjesni što je razlog tome, savjetujemo vam da ne čekate jaku bol koja će vam oduzeti koji tjedan odlaska na posao ili pokvariti godišnji, otkrijete pravodobno koji je razlog vaših bolnih leđa.
Što se tiče dijagnostike, Medicinski centar Gorica stoji vam na raspolaganju s nizom pretraga koje uključuju snimanje kralježnice:
- rendgenske preglede (RTG) kralježnice,
- magnetsku rezonanciju (MR),
- kompjutorizirana tomografija (MSCT) kralježnice.
U slučaju da ste u dilemi koji pregled bi vam trebao, na raspolaganju smo vam sa savjetom i stručnom procjenom.
Rendgenski (RTG) pregled kralježnice
Rengenski (RTG) pregled kralježnice pruža jasnu sliku kostiju i zglobova kralježnice i pruža liječnicima da identificiraju probleme poput fraktura, deformacija, suženja diskova ili drugih promjena. Rendgenski pregled je najstariji i najčešće korišten oblik medicinskog snimanja. Koristi vrlo malu dozu ionizirajućeg zračenja kako bi stvorio slike unutarnjih struktura tijela.
RTG kralježnice može otkriti:
• uzroke neprestane boli ili ukočenosti
• znakove artritisa ili protruzije diskova
• ozljede, frakture i pomicanja kralježnice
• infekcije ili tumore kralježnice
• degenerativne bolesti poput osteoporoze
• skoliozu, kifozu i druge zakrivljenosti
• spondilolistezu i druge urođene bolesti
Vrste RTG pregleda kralježnice su:
1. RTG segmenta kralježnice (standardne snimke) – snimanje jednog segmenta kralježnice u dva smjera.
2. RTG segmenta kralježnice (standardne i funkcijske snimke) – uz standardne snimke, dodaju se i funkcijske snimke koje omogućuju detaljniji uvid u funkciju segmenata.
3. RTG cijele kralježnice – snimanje cijele kralježnice za procjenu ukupne koštane strukture i eventualnih deformacija.
Magnetska rezonancija (MR) kralježnice
MR kralježnice je napredna dijagnostička metoda koja koristi snažno magnetsko polje i radiovalove za stvaranje detaljnih slika kralježnice. Za razliku od RTG snimanja, MR ne koristi ionizirajuće zračenje, što ga čini sigurnijim, posebno za djecu.
MR kralježnice pomaže u dijagnosticiranju i procjeni:
• bolova u kralježnici
• degenerativnih promjena i hernije diskova
• sportske ozljede, uključujući ozljede ligamenata, diskova i frakture
• prisutnost tumora (primarni i metastaze)
• ozljede kralježnice i komplikacije povezane s kirurškim implantatima
Kompjutorizirana tomografija – MSCT
MSCT je bezbolna, neinvazivna i vrlo precizna dijagnostička metoda koja omogućuje istovremeni prikaz krvnih žila, mekih tkiva kao i kostiju. MSCT pretrage za dobivanje slike koriste ionizirajuće zračenje, no kao nov centar, svi naši uređaji su vrhunske kvalitete te koriste najnovija dostignuća tehnologije i programe koji smanjuju dozu zračenja na najmanju moguću mjeru.
Tijekom srpnja i kolovoza 2024. godine ostvarite 15 % popusta na navedene usluge snimanja kralježnice – saznajte više o akciji.
